Počeci rada preduzeća vezuju se za 1950. godinu, kada je osnovano Sresko semensko preduzeće "Tamiš", koje je naredne godine pripojeno državnom Pokrajinskom semenskom preduzeću "Jugoseme". Iz ovog preduzeća 1955. godine izdvojeno je i registrovano kao samostalno pravno lice Semensko preduzeće "Banat" Zrenjanin. Svoju delatnost vršilo je na pet lokacija u gradu. Neke od njih i danas su u vlasništvu preduzeća.

Naredne godine su donele više transformacija i promena u organizaciji preduzeća. Menjalo se i ime. Kao "Agroplod", preduzeće je 1964. godine pripojeno Industrijsko Poljoprivrednom Kombinatu "Servo Mihalj". Kada je 1971. godine Poljoprivredno Dobro "Zrenjanin" formirano kao samostalna radna organizacija, semenski pogon postaje njen sastavni deo. U okviru nje, 1987. godine formiran je kao OOUR "Semenarstvo i skladištenje".

Reorganizacijom semenarstva u Poljoprivrednom Kombinatu, preduzeće 1984. godine menja naziv u OOUR "Banat seme". Pet godina kasnije organizuje se kao društveno preduzeće, a 1990. godine počinje postupak svojinske transformacije. Prolaskom kroz niz vlasničkih transformacija, 2002. godine izvršena je potpuna privatizacija kapitala i formirana je Semenarska kompanija "Banat seme" a.d.

Značaj dorade semena

Seme je začetak novog života biljke, složeni biološki sistem i kao takvo, prvi i osnovni činilac uspešne biljne proizvodnje. Da bi se postizali visoki prinosi pored dobre sorte i agrotehnike potrebno je koristiti seme visokih i poznatih kvaliteta. Takvo seme se može dobiti jedino prolaskom kroz proces proizvodnje i dorade. Samo seme koje je prošlo sve potrebne faze dorade, koje su specifične za svaku biljnu vrstu, upakovano i deklarisano ima svoj identitet.

Preduzeće za organizaciju proizvodnje, doradu i promet semena, promet drugih poljoprivrednih proizvoda, repromaterijala za poljoprivredu i pružanje stručne pomoći iz oblasti proizvodnje, sušenja i skladištenja poljoprivrednih proizvoda i dorade semena.

Semenarska kompanija "Banat seme" a.d. je danas preduzeće, koje svojim delatnostima doprinosi unapre|enju semenske proizvodnje prvenstveno na teritoriji Banata a zatim i cele Srbije.

- Osnovna delatnost preduzeća je ugovaranje proizvodnje, prijem, sušenje, skladištenje, dorada i trgovina semenom.
- Preduzeće tako|e vrši prijem, sušenje, skladištenje, isporuku i trgovinu merkantilnim kukuruzom, pšenicom, ječmom i sojom.
- Pored navedenih osnovnih delatnosti preduzeće se bavi prometom i drugih poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala za poljoprivredu (veštačko |ubrivo, hemijski preparati za zaštitu bilja...), kao i trgovinom na veliko prehrambenim i neprehrambenim proizvodima i trgovinom na malo neprehrambenim proizvodima.
- Svojim savetima stručnjaci preduzeća pružaju pomoć iz oblasti biljne proizvodnje, sušenja i skladištenja poljoprivrednih proizvoda i dorade semena.

Proizvodnja naturalnog semena se svake godine ugovara sa poljoprivrednim preduzećima na površini od oko 8.000 ha. Sa ove površine primi se, osuši, uskladišti, doradi i isporuči:

- 15.000 tona semena pšenice i ječma,
- 1.500 tona semena kukuruza,
- 4.000 tona semena soje.

Pored ovoga u silosu merkantilne robe se primi, osuši, skladišti i isporuči 20.000 tona visokokvalitetnog zrna merkantilnog kukuruza.

Kapaciteti "Banat seme"-na zadovoljavaju sve potrebe za prijemom, sušenjem, skladištenjem i doradom navedenog semenskog i merkantilnog materijala.

Silos merkantilne robe: skladište kapaciteta 10.000 tona sa: računarskom kontrolom procesa, pratećom opremom za prijem (kapaciteta 60 t/h), sušenje i skladištenje merkantilne robe.

Silos semenske robe: skladište kapaciteta 6.000 tona sa: pratećom opremom za prijem (kapaciteta 50 t/h), sušenje i skladištenje semenske robe.

Podna skladišta, ukupnog kapaciteta 6.000 tona sa: računarskom kontrolom prijema i izdavanja robe, potrebnom opremom za utovar i transport.

Sušare za semenski kukuruz: kapaciteta 60 t/dan suvog zrna kukuruza sa automatskim vo|enjem procesa.

Linije za doradu i pakovanje semena: ukupnog kapacitet 20 t/h dora|enog semena pšenice.

Ljudske resurse čine 75 stalno zaposlena radnika od kojih 13 imaju visoku stručnu spremu. Svake sezone zaposli se na odre|eni period 40 do 60 sezonskih radnika. Ovakva struktura i broj zaposlenih dovoljan je da u potpunosti ispuni planiranu proizvodnju.

  kliknite na sliku za veći prikaz   kliknite na sliku za veći prikaz
sistem kvaliteta sistem kvaliteta