|
Počeci rada preduzeća vezuju se za 1950. godinu, kada je
osnovano Sresko semensko preduzeće "Tamiš",
koje je naredne godine pripojeno državnom Pokrajinskom semenskom
preduzeću "Jugoseme".
Iz ovog preduzeća 1955. godine izdvojeno je i registrovano
kao samostalno pravno lice Semensko preduzeće "Banat"
Zrenjanin. Svoju delatnost vršilo je na pet lokacija u gradu.
Neke od njih i danas su u vlasništvu preduzeća.
Naredne godine su donele više transformacija i promena u
organizaciji preduzeća. Menjalo se i ime. Kao "Agroplod",
preduzeće je 1964. godine pripojeno Industrijsko Poljoprivrednom
Kombinatu "Servo Mihalj". Kada je 1971. godine Poljoprivredno
Dobro "Zrenjanin" formirano kao samostalna radna
organizacija, semenski pogon postaje njen sastavni deo. U
okviru nje, 1987. godine formiran je kao OOUR "Semenarstvo
i skladištenje".
Reorganizacijom semenarstva u Poljoprivrednom Kombinatu,
preduzeće 1984. godine menja naziv u OOUR "Banat
seme". Pet godina kasnije organizuje se kao društveno
preduzeće, a 1990. godine počinje postupak svojinske transformacije.
Prolaskom kroz niz vlasničkih transformacija, 2002. godine
izvršena je potpuna privatizacija kapitala i formirana je
Semenarska kompanija "Banat
seme" a.d.
|
|
 |
|
Značaj dorade semena
Seme je začetak novog života biljke, složeni
biološki sistem i kao takvo, prvi i osnovni činilac uspešne
biljne proizvodnje. Da bi se postizali visoki prinosi pored
dobre sorte i agrotehnike potrebno je koristiti seme visokih
i poznatih kvaliteta. Takvo seme se može dobiti jedino prolaskom
kroz proces proizvodnje i dorade. Samo seme koje je prošlo
sve potrebne faze dorade, koje su specifične za svaku biljnu
vrstu, upakovano i deklarisano ima svoj identitet.
Preduzeće za organizaciju proizvodnje,
doradu i promet semena, promet drugih poljoprivrednih proizvoda,
repromaterijala za poljoprivredu i pružanje stručne pomoći
iz oblasti proizvodnje, sušenja i skladištenja poljoprivrednih
proizvoda i dorade semena.
Semenarska kompanija "Banat seme" a.d.
je danas preduzeće, koje svojim delatnostima doprinosi unapre|enju
semenske proizvodnje prvenstveno na teritoriji Banata a zatim
i cele Srbije.
- Osnovna delatnost preduzeća je ugovaranje
proizvodnje, prijem, sušenje, skladištenje, dorada i trgovina
semenom.
- Preduzeće tako|e vrši prijem, sušenje, skladištenje, isporuku
i trgovinu merkantilnim kukuruzom, pšenicom, ječmom i sojom.
- Pored navedenih osnovnih delatnosti preduzeće se bavi
prometom i drugih poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala
za poljoprivredu (veštačko |ubrivo, hemijski preparati za
zaštitu bilja...), kao i trgovinom na veliko prehrambenim
i neprehrambenim proizvodima i trgovinom na malo neprehrambenim
proizvodima.
- Svojim savetima stručnjaci preduzeća pružaju pomoć iz
oblasti biljne proizvodnje, sušenja i skladištenja poljoprivrednih
proizvoda i dorade semena.
|
|
 |
|
Proizvodnja naturalnog semena
se svake godine ugovara sa poljoprivrednim preduzećima na
površini od oko 8.000 ha. Sa ove površine primi se, osuši,
uskladišti, doradi i isporuči:
- 15.000 tona semena pšenice i ječma,
- 1.500 tona semena kukuruza,
- 4.000 tona semena soje.
Pored ovoga u silosu merkantilne
robe se primi, osuši, skladišti i isporuči 20.000 tona visokokvalitetnog
zrna merkantilnog kukuruza.
Kapaciteti "Banat seme"-na
zadovoljavaju sve potrebe za prijemom, sušenjem, skladištenjem
i doradom navedenog semenskog i merkantilnog materijala.
Silos
merkantilne robe: skladište kapaciteta 10.000 tona
sa: računarskom kontrolom procesa, pratećom opremom za prijem
(kapaciteta 60 t/h), sušenje i skladištenje merkantilne robe.
Silos
semenske robe: skladište kapaciteta 6.000 tona
sa: pratećom opremom za prijem (kapaciteta 50 t/h), sušenje
i skladištenje semenske robe.
Podna
skladišta, ukupnog kapaciteta 6.000 tona sa: računarskom
kontrolom prijema i izdavanja robe, potrebnom opremom za utovar
i transport.
Sušare
za semenski kukuruz: kapaciteta 60 t/dan suvog
zrna kukuruza sa automatskim vo|enjem procesa.
Linije
za doradu i pakovanje semena: ukupnog kapacitet
20 t/h dora|enog semena pšenice.
Ljudske resurse
čine 75 stalno zaposlena radnika od kojih 13 imaju visoku
stručnu spremu. Svake sezone zaposli se na odre|eni period
40 do 60 sezonskih radnika. Ovakva struktura i broj zaposlenih
dovoljan je da u potpunosti ispuni planiranu proizvodnju.
|
|
 |
|
|
 |
kliknite na sliku za veći prikaz
kliknite na sliku za veći prikaz |
|
|
  |